Sanacija preduzeća u Republici Srpskoj kao posljedica krize koja je izazvana pandemijom virusa korona.

  • Home
  • Novosti
  • Sanacija preduzeća u Republici Srpskoj kao posljedica krize koja je izazvana pandemijom virusa korona.

Pandemija virusa korona ugrozila je funkcionisanje mnogih svjetskih ekonomija, pa tako i ekonomiju Republike Srpske. Vodeće svjetske ekonomije bilježe pad privredne aktivnosti, te spremaju neophodne sanacione mjere, kako bi ublažile posljedice pada privredne aktivnosti. Takođe, posljedice globalne krize koja je izazvana virusom korona su evidentne i na najvećim tržištima kapitala u svijetu, jer ista bilježe pad prometa i pad cijena hartija od vrijednosti.

Privreda Republike Srpske svakodnevno trpi ozbiljne finansijske gubitke, te je neophodno napraviti odgovarajući sanacioni program, koji bi ublažio posljedice ove globalne krize. Sanacioni program privrede Republike Srpske bi trebao da bude posmatran sa mikroekonomskog i makroekonomskog aspekta, a sve sa ciljem pomoći preduzećima u Republici Srpskoj koja trpe najveće gubitke. Prama tome, sanacioni program bi obuhvatao intervenciju države i njenih institucija sa ciljem sanacije gubitaka koji mogu nastati kao posljedica globalne krize koja je izazvana virusom korona.

Za svako preduzeće u Republici Srpskoj od najvećeg značaja je rezultat redovne aktivnosti, jer iskazuje uspjeh u obavljanju poslova u okviru djelatnosti kojom se preduzeće bavi. Rezultat redovne aktivnosti je značajan jer se ponavlja iz godine u godinu i od njega zavisi dalji rast, razvoj i napredak preduzeća.

Rezultat redovne aktivnosti je finansijska i računovodstvena kategorija koja obuhvata poslovne prihode, poslovne rashode, finansijske prihode i finansijske rashode. Posmatrano sa finansijskog aspekta, gubitke koji su posljedica globalne krize koja je izazvana virusom korona, preduzeća u Republici Srpskoj mogu da očekuju u okviru rezultata redovne aktivnosti.

Ako pođemo od toga da je P – rezultat redovne aktivnosti, te da su Rp – poslovni prihodi, Rf -finansijski prihodi, Cp – poslovni rashodi i Cf – finansijski rashodi, matematički oblik dobitka redovne aktivnosti je sljedeći:

Poslovni rashodi su najdominantnija kategorija u okviru rashoda preduzeća u Republici Srpskoj i mogu se podijeliti u dvije velike grupe, a to su:

  1. Fiksni troškovi i relativno fiksni troškovi,
  2. Varijabilni troškovi.

Varijabilni troškovi preduzeća predstavljaju one troškove koji se mjenjanju sa promjenama obima proizvodnje. Dakle, sa povećanjem obima proizvodnje, povećavaju se i varijabilni troškovi i obrnuto. Fiksni troškovi preduzeća predstavljaju one troškove koji se ne mijenjaju sa promjenama obima proizvodnje, a obuhvataju sve ostale troškove koji su jednaki poslovnim rashodima umanjenim za varijabilne troškove.

Kvantitativna analiza rezultata redovne aktivnosti prije globalne krize koja je izazvana virusom korona i nakon krize koja je izazvana virusom korona preduzeća u Republici Srpskoj koje se bavi proizvodnom aktivnosti prokazana je u sljedećoj tabeli.

Prethodna tabela i prethodni grafikon pokazuju da ukoliko je marža pokrića viša, a fiksni troškovi niži, racio poslovnog rizika će biti niži, poslovni dobitak i dobitak redovne aktivnosti će biti viši, te će se tačka neutralnog rezultata redovne aktivnosti pomjeriti lijevo i biće bliža koordinatnom početku, dok je stopa ostvarivanja neutralnog dobitka redovne aktivnosti viša.

Međutim, globalna kriza koja je izazvana virusom korona, kod preduzeća u Republici Srpskoj koja se bave proizvodnom aktivnosti, dovela je do značajnog pada prihoda (zbog pada prodaje), a stim u vezi i varijabilnih troškova. Pošto se varijabilni troškovi mijenjaju sa promjenama obima proizvodnje, fiksni troškovi predstavljaju opterećenje na rezultat redovne aktivnosti za privrednike u Republici Srpskoj. U tom slučaju racio poslovnog rizika će biti viši, poslovni dobitak i dobitak redovne aktivnosti će biti niži, te će se tačka neutralnog rezultata redovne aktivnosti pomjeriti desno i biće udaljenija od koordinatnog početka, dok će stopa ostvarivanja neutralnog dobitka redovne aktivnosti biti niža, što će za konačnu posljedicu ima smanjenje dobitka redovne aktivnosti.

To suštinski znači da intervencija države u procesu sanacije gubitaka u privredi Republike Srpske mora biti usmjerena na finansiranje fiksnih troškova (troškove zakupa, plata radnika u administraciji, troškove poreza i drugih troškova neproizvodnih usluga) umanjenih za troškove amortizacije. Nakon sprovedenih sanacionih mjera od strane države, sa mikroekonomskog aspekta će doći do smanjenja dijela fiksnih troškova, što će za posljedicu imati smanjenje racia poslovnog rizika, povećanje poslovnog dobitaka, te će se tačka neutralnog rezultata redovne aktivnosti pomjeriti desno i biće bliža koordinatnom početku, što za posljedicu ima povećanje (sanaciju) dobitka redovne aktivnosti.

U prethodnom dijelu teksta pokazali smo samo neke od sanacionih mjera za proizvodno preduzeće u Republici Srpskoj. Međutim, različite mjere sanacije moraju da budu definisane za različite djelatnosti, kako bi efekat provođenja sanacionih mjera bio ujednačen za sve privredne grane u Republici Srpskoj (nisu iste sanacione mjere uslužnih preduzeća i proizvodnih preduzeća). Pored toga, kako bi se održala trenutna likvidnost preduzeća u Republici Srpskoj koja su pogođena krizom, sanacioni program bi trebao da obuhvati i moratorijum na kredite i zajmove koje preduzeća imaju kod poslovnih banaka na određeni vremenski period (tri do četiri mjeseca).

Sa završetkom pandemije, koja je izazvana virusom korona, ekonomski život Republike Srpske mora da se nastavi. Međutim, da bi se ekonomska i privredna aktivnost vratila u normalne tokove i održala makroekonomska stabilnost, Vlada Republike Srpske bi morala da napravi sanacioni program, koji bi ublažio posljedice ove globalne krize. Sanacioni program kroz svoje aktivnosti treba da obuhvati različite djelatnosti u Republici Srpskoj, te će mjere sanacije zavisiti i od vrste djelatnosti kojom se preduzeće bavi.

Uskoro opširnije…

Mr Dragan Janjić, doktorand na Ekonomskom fakultetu, Univerzitet u Banjoj Luci

Mr Vladimir Stanimirović, doktorand na Ekonomskom fakultetu, Univerzitet u Banjoj Luci

Banja Luka, 27.3.2020. godine.

*** Zabranjeno je neovlašteno kopiranje i umnožavanje ovog materijala ili bilo kojeg njegovog dijela bez dozvole autora

Društvo je organizovano kao jednočlano društvo sa ograničenom odgovornošću, radi obavljanja djelatnosti, a u cilju sticanja dobiti.  Svoj rad je uskladilo s važećim zakonima, regulativom, uobičajenom praksom i drugim uslovima, s kapacitetom da pruža profesionalne usluge na teritoriji Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.

Doboj, RS, BiH
(Pon-Pet)
(7am -3 pm)
X