Prema preliminarnim rezultatima Gartnera, isporuke personalnih računara širom svijeta iznosile su ukupno 55,2 miliona jedinica u prvom kvartalu 2023, što je pad od 30 posto u odnosu na isti period 2022.
Nepovoljna kombinacija prekomjerne ponude i stalne niske potražnje za računarima zbog ekonomske nesigurnosti i nedostatka motivacije za kupovinu, dovela je do drugog uzastopnog kvartala pada u odnosu na prošlu godinu.
“Pritisci na cijene personalnih računara računala pojačali su se tokom tromjesečja jer su dobavljači nudili značajne popuste za čišćenje zaliha. Kako bi podstakli potražnju, dobavljači su privremeno smanjili prosječne prodajne cijene (ASP) računara koji su već bili u kanalima prodaje, ali su ASP novih personalnih računara koji se isporučuju ostali povišeni zbog povećanja troškova lanca snabdijevanja uzrokovanog inflacijom. U suštini, dobavljači personalnih računara slijedili su strategiju zaštite marži, a ne traženja tržišnog udjela snižavanjem cijena. ASP-ovi će se umjereno povećati 2023. jer će dobavljači prenositi povećanja troškova za nove računare koji ulaze u kanal prodaje ka krajnjim korisnicima”, rekla je Mikako Kitagawa, direktorica analitičara u Gartneru.
Najbolji dobavljači na svjetskom tržištu personalnih računara ostali su nepromijenjeni u prvom kvartalu 2023, a Lenovo je zadržao prvo mjesto u isporukama s 23,3 odsto tržišnog udjela. HP je zadržao drugo mjesto s 21,8 odsto udjela, Dell je ostao treći (17,3 odsto udjela), Apple četvrti (8,7 odsto), ASUS peti (7,1 odsto), a Acer šesti (6,4 odsto).
Svi su dobavljači pali su između 24,2 i 36,3 odsto u isporukama. Lenovo je zabilježio najveći godišnji pad isporuka u svojoj korporativnoj istoriji tokom dva kvartala. Dok je SAD bio posebno izazovno tržište za Lenovo, firma je imala skroman rast u Japanu podstaknut kupovinom računara na kraju fiskalne godine. Ovo je bilo sedmo uzastopno tromjesečje s dvocifrenim padom isporuka za HP. HP-ove isporuke u regiji EMEA pale su za 37 odsto u poređenju s prošlom godinom, ali su na tržištu SAD-a pale manje naglo. Dell je zabilježio pad u četvrtom uzastopnom kvartalu u odnosu na prošlu godinu. Azijsko-pacifičko tržište bilo je najteže pogođeno, s padom isporuka za više od 40 odsto. Dellov pad uveliko je posljedica slabijeg tržišta poslovnih računara.
“Potražnja za poslovnim računarima bila je usporena u cijelom tromjesečju, ali tržište malih i srednjih poduzeća (SMB) bilo je posebno slabo zbog ekonomske neizvjesnosti”, rekla je Kitagawa.
“IT je ostao glavno područje za potrošnju malih i srednjih poduzeća budući da organizacije prepoznaju značaj iskorištavanja tehnologije za rast, ali računari su često prvi segment koji se suočava s smanjenjem budžeta jer se životni vijek proizvoda može produžiti. Nasuprot tome, očekuje se rast potrošnje u drugim tehnološkim segmentima, kao što su softver i IT usluge”, pojašnjava ona.
Tržište persolanihg računata u SAD-u palo je za 25,8 odsto u prvom tromjesečju 2023. Dok su ekonomski izgledi SAD-a u prvom tromjesečju 2023. bili bolji nego što se u početku očekivalo, naročito za potrošnju građana, to nije značajno uticalo na prodaju personalnih računara jer su potrošači odlučili potrošiti svoj novac na druge namjene. Tržište persolnih računara u regiji EMEA doživjelo je značajan pad od 35,9 odsto u poređenju s prošlom godinom, pri čemu je količina isporuka za cijeli region pala ispod ukupne količine isporuka u SAD-u.
“Kontinuirani uticaj političkih nemira, inflatornih pritisaka, povećanja kamatnih stopa i potencijalne recesije kulminirao je još jednim velikim padom na tržištu personalnih računara EMEA. Ni jedan od šest vodećih dobavljača nije bio imun na kolaps, svi su izgubili više od trećine svojih količina isporuka na godišnjem nivou”, navela je Kitagawa.
Azijsko-pacifičko tržište personalnih računara takođe je zabilježilo značajan pad, pri čemu je Kina najviše patila zbog velikih zaliha u kanalu i slabe potražnje. Izvan Kine, tržište personalnih računara takođe je bilo slabo zbog inflacije, povećanja kamatnih stopa i deprecijacije lokalne valute. Međutim, pojedine zemlje, uključujući Indiju i Vijetnam, prošle su nešto bolje zbog premještanja proizvodnih lokacija i poslovnih operacija izvan Kine, dok su se firme pokušavale da diverzifikuju poslovanje kako bi smanjile pretjerano oslanjanje na Kinu kao jedini izvor proizvodnje. Japansko tržište zabilježilo je relativno umjeren pad od 9,8 odsto u poređenju s drugim regionima.
(Vijest preuzeta sa sajta : www.biznisinfo.ba.)
