Kada bi Džensen Hvang, izvršni direktor Nvidije, danas ponovo bio student, iskoristio bi prednosti generativne vještačke inteligencije kako bi izgradio uspješnu karijeru.

„Prva stvar koju bih uradio bila bi da naučim sve o vještačkoj inteligenciji,” rekao je Hvang u jednoj epizodi emisije „Huge Conversations” sa Kleo Abram, spominjući alate poput ChatGPT-a, Gemini Pro-a i Groka.

„Naučiti kako komunicirati s AI nije toliko različito od toga da znaš postavljati dobra pitanja,” dodao je. „Pisanje upita AI modelu veoma je slično tome. Ne možeš samo nasumično postavljati pitanja. Ako želiš da ti AI bude pomoćnik, moraš znati kako da mu se obratiš – to zahtijeva i znanje i određenu vještinu.”

Zamislimo da si preduzetnik i neko te pita: „Reci mi nešto o svom poslu?” Vjerovatno bi te takvo pitanje zbunilo – poslovanje je složeno i ovako neprecizno pitanje teško je konkretno odgovoriti. No, ako bi neko pitao: „Možeš li objasniti prve korake u pokretanju online maloprodaje?” – tada bi mogao dati jasniji i korisniji odgovor.

Isto važi i za vještačku inteligenciju, odnosno četbotove. Da bi se dobili bolji odgovori, treba naučiti kako postavljati preciznija pitanja, savjetovala je Keli Danijel, stručnjak za kreiranje upita u Lazarus AI-u, u tekstu za CNBC Make It.

„Razgovarate sa pametnim djetetom. S djetetom koje vas želi usrećiti i uraditi ono što tražite,” napisala je Danijel. „Ali to dijete ne zna sve što vi znate o zadatku ili poslu. Njegovo razumijevanje je ograničeno nedostatkom konteksta i iskustva – a vaš je zadatak da mu taj kontekst pružite.”

Važno je da upit bude jasan i sažet kako bi AI model lakše generisao tačan odgovor, dodala je. Uputstva je bolje organizovati kao listu koraka nego ih pisati u jednom dugačkom pasusu. Ako imate primjere onoga što želite – priložite i njih.

Prema njenim smjernicama, dobar upit mogao bi zvučati ovako:

„Treba da održim glavni govor na godišnjoj konferenciji svoje firme. Želim da zvuči kao da ga drži Bil Gejts u svojim počecima u Majkrosoftu. Govor treba: – Čestitati timu na izvrsnom prvom tromjesečju, – Istaknuti poboljšanja u našoj marketinškoj i medijskoj strategiji, – Predstaviti nove ciljeve produktivnosti i motivisati zaposlene da ih ostvare.”

Hvangovo razmišljanje dolazi u trenutku kada tek mali broj mladih Amerikanaca redovno koristi vještačku inteligenciju – prema izvještaju iz 2024. koji su izradili Harvard Graduate School of Education, Common Sense Media i Hopelab, samo 11 odsto Amerikanaca uzrasta od 14 do 22 godine koristi generativnu AI jednom do dvaput sedmično.

S druge strane, izvještaj LinkedIna o promjenama u svijetu rada za 2025. predviđa da bi se do 2030. čak 70 odsto vještina potrebnih za većinu poslova moglo promijeniti upravo zbog ove tehnologije.

Usavršavanje vještine formulisanja AI upita – kao i razvijanje opšte sposobnosti postavljanja boljih pitanja – biće korisno i relevantno još dugi niz godina. Zato bi studenti trebalo da odvoje vrijeme da je razviju, bez obzira na to u kojem se području karijere vide, istakao je Hvang.

„Da sam danas student, ne bi bilo važno studiram li matematiku, hemiju, biologiju ili bilo koji drugi naučni smjer – pitao bih se: ‘Kako mogu koristiti AI da svoj posao radim bolje?’” zaključio je on, prenosi.

(Vijest preuzeta sa sajta www.nezavisne.com.)