Italijanska vlada na odlasku znatno je snizila prognozu ekonomskog rasta u idućoj godini zbog vrtoglavo visokih troškova energije, no procjenjuje da će porezni prihodi poboljšati stanje u javnim finansijama.
U ovoj godini BDP će porasti za 3,3 posto, procijenilo je ministarstvo finansija u godišnjem Ekonomskom i finansijskom dokumentu (DEF), blago povisivši procjenu iz aprila zahvaljujući snažnom rastu u prvih šest mjeseci.
U drugoj polovini godine BDP će blago pasti, pokazuju procjene, objavljene u srijedu. Prognoza za iduću godinu snižena je s 2,4 na samo 0,6 posto, prenosi Hina.
Ministarstvo finansija sada očekuje za pola postotnog boda niži budžetski deficit u ovoj i idućoj godini, od 5,1 odnosno 3,4 posto BDP-a.
Procjena ovogodišnjeg javnog duga snižena je sa 147 na 145,4 posto BDP-a. U eurozoni samo Grčka ima viši javni dug, iskazan udjelom u BDP-u. U 2023. trebao bi se smanjiti na 143,2 posto BDP-a.
Inflacija bi u prosjeku ove godine trebala iznositi 6,6 posto i kliznuti na 4,5 posto u 2023.
Rekordno visoka inflacija smanjuje ogromni italijanski javni dug, unatoč sniženim prognozama za ekonomiju, a rast cijena nafte i plina povećava istodobno prihode od poreza na dodatnu vrijednost i akciza.
Ministarstvo u izvještaju navodi i da je Italija do sada uspjela potrošiti oko 21 milijardu eura sredstava EU-a za oporavak od pandemije. Na raspolaganju joj ostaje još dodatnih 170 milijardi za ulaganja do 2026. godine ako napravi sve što je dogovorila s Briselom.
(Vijest preuzeta sa sajta : www.biznisinfo.ba.)
